U ponedjeljak, 30. rujna 2024. svečanom sjednicom Učiteljskog vijeća obilježavamo 60. godišnjicu osnivanja centralne škole u Rabu.
Jeste li znali?
Rab je bio naseljen još u starome vijeku, a najstariji pisani izvori spominju ilirske Liburne. Dolaskom Rimljana (kraj stare ere), Rab postaje rimski municipij, grad sa samostalnom upravom. Poslije propasti Rimske imperije otvaraju se škole u biskupijama i župama.
- Prve škole držali su benediktinci.
- 1115. god. Mlečani Rab pripajaju Veneciji.
- Mletačka vlast nije previše brinula o školama, ali je na Rabu otvorila školu za djecu svojih plemića, pod crkvenom upravom.
- 1801. godina bi se mogla uzeti kao prvi početak pučkog školstva na Rabu. Jezik je i dalje talijanski.
- Rabljani su 1810. god.otvorili žensku školu u gradu i mušku u Loparu.(prestaje raditi 1819. zbog smrti učitelja)
- 1846. godine rade:
- Muška škola u Rabu
- Ženska škola u Rabu
- Muška škola u Loparu
- 1860. god. otvorile su se sve škole, a1869.god. u sve škole uveden je hrvatski jezik.
- 1895. muška i ženska pučka škola spajaju se u jednu školu.
- 1904. god. počinje gradnja školske zgrade u Barbatu.
- U Rabu je počela gradnja školske zgrade 1929. god.
- Iste godine izgrađena je školska zgrada u Supetarskoj Dragi, a 1931. god. u Kamporu. U Mundanijama i Banjolu izgrađene su 1936. godine.
- U prvom svjetskom ratu i za vrijeme talijanske okupacije do1921. godine, škole drže Talijani.
- Tijekom Drugog svjetskog rata škole ponovo drže Talijani.
- Poslije odlaska Talijana otvaraju se narodne škole
- 1945. godine u Rabu je otvorena sedmogodišnja škola, a 1953. godine prerasta u osmogodišnju.
- Krajem pedesetih osnivaju se samostalne škole u Rabu, Loparu i Barbatu. Sve su osmogodišnje.
- 1964. ukidaju se osmoljetke u Barbatu i Loparu
- Do 1991.godine škola nosi naziv Osnovna škola Vlado Vukušić, a te godine mijenja u Osnovna škola Ivana Rabljanina Rab
Ivan Krstitelj Rabljanin rođen je sedamdesetih ili osamdeseth godina xv stoljeća na Rabu. Kao ljevač stupio je 1504.godine u službu Dubrovačke Republike gdje je radio sve do svoje smrti 1540. Ondje je,pored mnogobrojnih i raznovrsnih topova za tvrđave i galije u Dubrovniku ,Italiji i Španjolskoj , lijevao i mnoga zvona. Najpoznatije i najveće zvono je ono za Gradski zvonik u Dubrovniku.
