Učenička zadruga srednje škole Markantuna de Dominisa Rab “KUŠ” i UZ “Arba” Osnovne škole Ivana Rabljanina Rab organizirale su zajedničku humanitarnu akciju doniranja plišanih igračaka za bolnicu u Ogulinu.
Akciji su se priključili učenici i učiteljice PŠ Lopar te su zajedničkim snagama skupili tri vreće plišanaca. Ovim djelom učenici su se naučili: dijeliti stvari, volontirati, razmišljati humano, misliti na druge oko sebe te se pri tome osjećati ispunjeno i korisno. Plišanci su oprani i čisti otputovali za Ogulin, a učenici naše škole iskreno žele dječici koja ih dobiju na dar brzo ozdravljenje i veselu igru.
Učenička zadruga srednje škole Markantuna de Dominisa Rab “KUŠ” i UZ “Arba” Osnovne škole Ivana Rabljanina Rab organizirale su zajedničku humanitarnu akciju doniranja plišanih igračaka za bolnicu u Ogulinu.
Akciji su se priključili učenici i učiteljice PŠ Lopar te su zajedničkim snagama skupili tri vreće plišanaca. Ovim djelom učenici su se naučili: dijeliti stvari, volontirati, razmišljati humano, misliti na druge oko sebe te se pri tome osjećati ispunjeno i korisno. Plišanci su oprani i čisti otputovali za Ogulin, a učenici naše škole iskreno žele dječici koja ih dobiju na dar brzo ozdravljenje i veselu igru.
Autorica: Tatjana Pičuljan, učiteljica razredne nastave
Rujan je rezerviran za edukaciju van škole, dok to vrijeme dopušta, pa su zato učenici i učiteljice PŠ Lopar 14. rujna otišli u Rab u posjet Gradskoj knjižnici. Teta knjižničarka ih je ugostila i vrijeme su proveli listajući knjige i slikovnice u prostorijama knjižnice. Imali su prilike naučiti prema kojem principu su knjige složene na polici, kako pronaći naslov koji ih zanima te usvojiti pravila ponašanja u knjižnici. Učenici i učiteljice nisu iz knjižnice izašli praznih ruku jer naime teta knjižničarka ih je obradovala poklonivši im knjige primjerene njihovom uzrastu za koje nije bilo mjesta više na policama knjižnice. Knjige se sada nalaze na policama u loparskoj maloj školi te ih učenici rado čitaju tijekom odmora kada im jesenje kiše ne dozvoljavaju boravak u školskom igralištu.
Mali izlet u grad svakako je začinila kazališna predstava koju su učenici pogledali u Kinu Rab. Riječ je o predstavi „ Priče iz davnine“ koju su uprizorili glumci Teatra Naranča i koja je bila prava poslastica za učenike. U predstavi su prikazane tri priče: Šuma Striborova, Sunce djever i Neva Nevičica i Kako je Potjeh tražio istinu. Učenici su uživali u izvedbi izvrsne glumačke ekipe, a Ivanine bajke su se pokazale i dan danas aktualne i zanimljive dječjem uzrastu, dapače bezvremenske.
Autorica: Tatjana Pičuljan, učiteljica razredne nastave
U ponedjeljak, 30. rujna 2024. svečanom sjednicom Učiteljskog vijeća obilježavamo 60. godišnjicu osnivanja centralne škole u Rabu.
Jeste li znali?
Rab je bio naseljen još u starome vijeku, a najstariji pisani izvori spominju ilirske Liburne. Dolaskom Rimljana (kraj stare ere), Rab postaje rimski municipij, grad sa samostalnom upravom. Poslije propasti Rimske imperije otvaraju se škole u biskupijama i župama.
Prve škole držali su benediktinci.
1115. god. Mlečani Rab pripajaju Veneciji.
Mletačka vlast nije previše brinula o školama, ali je na Rabu otvorila školu za djecu svojih plemića, pod crkvenom upravom.
1801. godina bi se mogla uzeti kao prvi početak pučkog školstva na Rabu. Jezik je i dalje talijanski.
Rabljani su 1810. god.otvorili žensku školu u gradu i mušku u Loparu.(prestaje raditi 1819. zbog smrti učitelja)
1846. godine rade:
Muška škola u Rabu
Ženska škola u Rabu
Muška škola u Loparu
1860. god. otvorile su se sve škole, a1869.god. u sve škole uveden je hrvatski jezik.
1895. muška i ženska pučka škola spajaju se u jednu školu.
1904. god. počinje gradnja školske zgrade u Barbatu.
U Rabu je počela gradnja školske zgrade 1929. god.
Iste godine izgrađena je školska zgrada u Supetarskoj Dragi, a 1931. god. u Kamporu. U Mundanijama i Banjolu izgrađene su 1936. godine.
U prvom svjetskom ratu i za vrijeme talijanske okupacije do1921. godine, škole drže Talijani.
Tijekom Drugog svjetskog rata škole ponovo drže Talijani.
Poslije odlaska Talijana otvaraju se narodne škole
1945. godine u Rabu je otvorena sedmogodišnja škola, a 1953. godine prerasta u osmogodišnju.
Krajem pedesetih osnivaju se samostalne škole u Rabu, Loparu i Barbatu. Sve su osmogodišnje.
1964. ukidaju se osmoljetke u Barbatu i Loparu
Do 1991.godine škola nosi naziv Osnovna škola Vlado Vukušić, a te godine mijenja u Osnovna škola Ivana Rabljanina Rab
Ivan Krstitelj Rabljanin rođen je sedamdesetih ili osamdeseth godina xv stoljeća na Rabu. Kao ljevač stupio je 1504.godine u službu Dubrovačke Republike gdje je radio sve do svoje smrti 1540. Ondje je,pored mnogobrojnih i raznovrsnih topova za tvrđave i galije u Dubrovniku ,Italiji i Španjolskoj , lijevao i mnoga zvona. Najpoznatije i najveće zvono je ono za Gradski zvonik u Dubrovniku.
20. 6. 2024. bačeno je 1000 Em kugli u more s prostora Vele rive ispred Grada Raba. Kugle su bacali učenici predmetne nastave Osnovne škole Ivana Rabljanina Rab i učenici područne škole Banjol. Kako navode izvori bliski učenicima danas su im se u bacanju pridružile i neke bivše članice Eko grupe koje su sada srednjoškolke. Učiteljica Maja Belić koordinirala je današnji ekološki događaj.
Glinene kugle izradili su učenici polaznici Eko grupe, učenici 8.b razreda i učenici područne škole Banjol. Učenike su kroz proces izrade kugli vodile njihove učiteljice i voditeljice Eko grupe Doris Ćuća-Žentil i Ivana Rimac te učiteljica Nikolina Tvrtković-Guščić. Bacanje kugli u more tradicionalno odvija se za vrijeme posljednjih dana nastavne godine već sedmu godinu za redom. Istaknute članice Eko grupe imale su priliku danas pratiti cijeli događaj s Eko broda. Također mogli ste ih čuti tijekom današnjeg gostovanja na Radio Rabu, a snimku možete poslušati ovdje:
U EM kuglama nalaze se efektivni mikroorganizmi čija je zadaća potaknuti proces bioremedijacije na morskom dnu. Učenici su kugle pripremili na način da su usitnjenu glinu potopili sa tekućinom u kojoj se nalaze efektivni mikroorganizmi. Sljedećeg dana dobivenu smjesu pomiješali su sa bokashijem (melasom) te oblikovali kugle. Kugle su mjesec dana fermentirale na dobro prozračenom mjestu. 1 glinena kugla kada dospije na morsko dno može pročistiti 1 m2. Efektivni mikroorganizmi pospješuju postizanje prirodne ravnoteže na morskom dnu. Ovaj projekt nema samo ekološki cilj već se učenici tijekom cijele godine uče kako se provodi školski projekt i kakav utjecaj takav projekt ima na turizam našeg otoka. Postaju svjesni koja je njihova uloga u očuvanju čistoće okoliša našeg otoka.
Cijelog projekta ne bi bilo da nemamo iza sebe veliku potporu ravnateljice Anamari Šarin, kolegica i kolega u OŠ, potporu Grada Raba, komunalnog poduzeća Dudovo, Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo PGŽ Ispostava Rab, Županijske lučke uprave Rab, Turističke zajednice Grada Raba, Radio Raba, uredništva Rapskog lista i poduzeća Efektivni mikroorganizmi originalna tehnologija Rijeka.
